FINSKA SE OZBILJNO PRIPREMA ZA RAT: Obučava milion vojnika, pravi baze duboko pod zemljom, tunele ispod Helsinkija
Dodajte Kurir u vaš Google izborUpravo zato zvanični Helsinki ne čeka da problemi eskaliraju, već se priprema za najgori scenario. Osim što se Finska, od Drugog svetskog rata neutralna zemlja, u aprilu 2023. godine pridružila NATO-u, ozbiljno je pristupila pripremi građana i vojske za slučaj ruskog napada.
„Međutim, pretnja koja visi u vazduhu nije nužno dobra za njenu ekonomiju“, primećuje Elizabet Bro, stručnjak iz Atlantskog saveta, međunarodne organizacije koja se bavi globalnim izazovima sa sedištem u Vašingtonu.
Finska će morati da radi još jače kako bi zadržala interes investitora i izbegla štetu koju negativan publicitet zbog geopolitičkih pretnji može imati, a već ima, po njenu ekonomiju.
Naime, upravo tu, ističe Bro, leži problem za Finsku, uprkos svim preventivama i sveobuhvatnim pripremama. Iz ovoga se mogu izvući i pouke za druge zemlje.
Šta će se dogoditi, niko sa sigurnošću ne može znati. Međutim, Finska svojim primerom pokazuje kako se pametne i promišljene države postavljaju u trenucima geopolitičke krize. Finska, piše Bro u članku za Politiko, mora javno govoriti o pretnjama sa kojima se suočava i upozoravati svet na moguće turbulencije. Takođe, mora uložiti sve napore da se pripremi za najgori scenario, što je već u velikoj meri i učinila.
Finska ima obavezni vojni rok za muškarce, što joj omogućava kontinuiranu vojnu obuku novih kadrova. Ima 280.000 vojnika i 900.000 obučenih rezervista, a reč je o zemlji sa 5,6 miliona stanovnika. Naručuje novu opremu, modernizujući svoju vojsku. Vojne baze i strateški objekti često su smešteni duboko pod zemljom, raspoređeni u obliku švajcarskog sira, sa složenom mrežom tunela ispod Helsinkija.
Njihova Nacionalna agencija za hitne zalihe obezbedila je strateške rezerve ključnih resursa, uključujući žitarice i gorivo, koje mogu zadovoljiti šestomesečne potrebe zemlje.
Ipak, suočava se sa strahovima investitora i trenutno traži način da svoju ekonomiju učini „otpornom,“ kao što je učinila sa stanovništvom i vojskom. Bro piše da bi Finska mogla izvući pouku iz ponašanja Švedske tokom Hladnog rata. Švedska je tada, navodi autorka, u ratnu pripravnost uključila celu zemlju, uključujući i njen ekonomski sektor.
Oko 11.000 kompanija ocenjenih kao „ključne“ za ekonomiju zemlje imale su posebne odnose sa vladom, što im je omogućilo da nastave rad čak i u slučaju invazije. Poruka je bila jasna: možete imati ogromnu vojsku, ali naše društvo i ekonomija nastaviće da funkcionišu uprkos svemu.
„Bila je to snažna poruka i delovala je. Švedska ekonomija, uprkos ruskoj pretnji, nastavila je da funkcioniše. Čak je i rasla“, kaže Bro.
Kurir.rs/Politico/Preneo: P. P.